Pohodi
Ivana Vujošević i Ilija Gajević
Istraživanje kroz grupne šetnje kroz Podgoricu, od periferije ka centru, Pohodi su osmišljeni kao kritičko promišljanje javnih spomenika i prostora kolektivnog pamćenja. Svaka stanica na ovoj ruti otvara razgovor o značenju i narativima iza spomenika, o njihovom značenju u savremenom kontekstu, kao i o reakcijama publike koje često dolaze u sukob s institucionalnim tumačenjem istorije. Hodanje ovdje postaje metod introspekcije, subverzije i zajedničkog zamišljanja drugačijeg grada.
Stajajući na crvenom tepihu, crvenu plahtu sa natpisa "Ivan Crnojević – gospodar Crne Gore" svukli su gradonačelnik Podgorice i ministar kulture.
Dan prije Dana oslobođenja Podgorice, 18. decembra 2019, opštinska vlast svečano je otvorila još jedan spomenik u nizu. Stajajući na crvenom tepihu, crvenu plahtu sa natpisa "Ivan Crnojević – gospodar Crne Gore" svukli su gradonačelnik Podgorice i ministar kulture. Ispred dvorišta Gimnazije, u parku koji još nije postao park, skupilo se stotinak građana. Među njima, međutim, nije bilo nijedne gimnazijalke i gimnazijalca, jer je ceremonija održana tokom nastave. Jesu li oni koji su podigli spomenik bili svjesni toga da ga grade pred kapijom Gimnazije? Ako jesu, zašto se onda o djeci nije razmišljalo ni toliko da barem budu pozvana na otvaranje spomenika, koji će postati neraskidiv dio njihovog gimnazijalskog iskustva? Da li je prisustvo učenica i učenika namjerno izbjegnuto? Kakvi god odgovori na ova pitanja bili, pred podgoričkom Gimnazijom danas stoji spomenik koji sa njom nema niti najdalje veze. On pritom stoji i dvjesta metara daleko od bulevara sa njegovim nazivom. Ali, kako autor spomenika, Mitar Živković, na upravo ovu primjedbu, koju mu je uputila novinarka Vijesti reče: "Nikad ne možete da zadovoljite svačije mišljenje". Baš onako kao što prethodni spomenik koji je Živković poklonio gradu, "Crnogorsko oro", nije zadovoljio mišljenje stručnog dijela javnosti, koji ga je nazvao kičem i diletantizmom. Ako su se gimnazijalci pitali zašto "gospodar Crne Gore", pod punom ratnom opremom sjedi baš pred njihovom kapijom, odgovore su mogli da dobiju kroz tri govora na ceremoniji otvaranja zahvaljujući izvanrednom ozvučenju koje je tom prilikom postavljeno. Gradonačelnik je u svom govoru istakao ulogu obrazovanja i znanja u savremenom dobu. "Znati šta ovaj trenutak znači, a biti ga istinski dostojan, ne vjerujem da može bilo ko", reče gradonačelnik i napomenu kako samo onaj gimnazijalac koji ne zna neće biti "ponizan spram uzvišenosti njegovog (gospodarevog) plemenitog lika". Podsjetio je sve gimnazijalce kako je "samo jednom tokom svoje duge istorije, Crna Gora zaboravila svog slavnog gospodara. I tada je Crna Gora nestala." Nisam baš siguran da li shvatam na šta je mislio i kako ovo objasniti gimnazijalcima. Moguće da je gradonačelnik aludirao na period kada je njegov stric u ime Skupštine Crne Gore "dao punu podršku jugoslovenskoj narodnoj armiji da spriječi građanski rat" tako što će otići da bombarduje Dubrovnik. Stric i Skupština Crne Gore su tad zaboravili na slavnog gospodara Ivana Crnojevića, koji je sa Dubrovnikom gajio prijateljske odnose. A možda gradonačelnik misli na nešto sasvim drugo, ne znam. Ministar kulture se tokom svog govora borio sa riječju "stihijsnost". Poslije je podsjetio da je Ivan Crnojević "očigledno znao da je za opstanak njegove države potrebno (...) ono što modernim jezikom zovemo identitetskom samospoznajom". Ko o čemu, ministar o identitetu. Šteta je samo što ministar nikako da shvati da se aktuelna identitetska pitanja u svijetu ni najmanje ne tiču nacija i da je ono što on podrazumijeva pod identitetskim pitanjima jeftini jalovi nacionalizam, sa kojim svakako kasni dvjesta godina. Na kraju krajeva, "identitetska samospoznaja" na ministrov način je posljednja u nizu gimnazijalskih briga, koji većinom razmišljaju o napuštanju Crne Gore. I zapravo je to ključni problem opstanka države. Na kraju je govor održao i vlasnik građevinske firme "Zetagradnja", Blagota Baća Radović, koji je finansirao izgradnju ovog spomenika. Radović je ovom prilikom govorio o crkvi. Pošto čitalac može da pomisli da je došlo do greške s moje strane, ponoviću čisto da svi budemo sigurni. Blagota Baća Radović, vlasnik građevinske firme "Zetagradnja", je na otvaranju spomenika Ivanu Crnojeviću govorio o crkvi. Tačnije, rekao je da "svi znamo, a to moraju zapamtiti i buduće generacije, da nije bilo crnogorke crkve ne bi bilo ni crnogorske državnosti, jer je Crnogorska crkva od vremena Ivana Crnojevića do 1920. godine bila nezavisna. Obnovom državnosti i nezavisnosti u maju 2006. godine vratili smo našu Crnu Goru i time preuzeli obavezu koja nam je ostala od naših predaka da ih čuvamo i poštujemo". Na spomeniku se nalazi ploča koja kaže da je Radović spomenik posvetio gospodaru crnogorskom. Da li je mislio na ovog slavnog ili onog koji je obnovio nezavisnost u maju 2006, valjda "svi znamo". Za kraj, nekoliko komentara sa uvijek inspirativnog portala Analitika. Treba katkad poslušati i (virtuelni) glas naroda: SONJA, 18. 12. 2019 - 19:38 Sve je ovo fino ali ova boja na ovom postamentu mogla je biti uradjena u drugoj boji. Elena 18. 12. 2019 - 20:43 SRBI uskoro i spomenik Kraljici Jeleni (Regina Elena) pa da jos malo vristite od muke niko kao ja 18. 12. 2019 - 14:12 postament kao da jenapravljen od reslova pločica treće klase kupljenih na rasprodaju u kips kod ivane. morao je biti od masivnog kamena grubo obrađenog kao u vrijeme dok je ivan hodao crnom gorom. Srećan vam gospodar, gimnazijalci!